Bolest suhog oka je hronični poremećaj suznog filma kod kojeg oči ne proizvode dovoljno suza ili suze nemaju pravilan sastav da bi površina oka ostala zdrava i vlažna.

Osjećaj suhoće, peckanja, zamućenja vida ili pijeska u očima više nije rijetka pojava. Sve više pacijenata, osobito onih koji svakodnevno rade pred ekranima ili borave u klimatiziranim prostorima, suočava se sa simptomima koji upućuju na bolest suhog oka.
Iako se često doživljava kao bezazlena nelagoda, riječ je o hroničnom poremećaju suznog filma koji može značajno utjecati na kvalitetu vida i svakodnevnu udobnost oka. Uzrok nije uvijek isti — kod nekih osoba oči ne proizvode dovoljno suza, dok kod drugih suze prebrzo isparavaju. Upravo ta razlika presudna je za izbor terapije.
Kako objašnjava Prim. mr. sci. med. dr Merita Lika-Pranjić pravilno prepoznavanje tipa suhog oka prvi je korak prema učinkovitom liječenju. U nastavku pojašnjavamo što uzrokuje ovu sve češću bolest, kako se dijagnosticira i na koji način se može uspješno kontrolirati dugoročno.
Bolest suhog oka je vrlo česta dijagnoza i jedan od najčešćih razloga posjete oftalmologu.
Riječ je o poremećaju kod kojeg oči ne stvaraju dovoljno suza ili suze nemaju pravilan sastav da bi površinu oka održavale vlažnom, glatkom i zaštićenom.
Suze imaju ključnu ulogu — one vlaže, čiste i hrane površinu oka, sprječavaju infekcije i omogućavaju jasan vid. Kada taj mehanizam oslabi, površina oka postaje suha, a svako treptanje može izazvati peckanje, osjećaj pijeska, umor ili zamagljen vid.
Savremeni način života dodatno povećava učestalost ovog problema. Dugotrajno gledanje u ekrane, boravak u klimatiziranim prostorima, zagađen zrak, kao i upotreba određenih lijekova (antihistaminika, kontraceptiva, antidepresiva, antihipertenziva) mogu doprinijeti isušivanju očiju.
Osobe starije životne dobi i žene – naročito u trudnoći i menopauzi – također su pod većim rizikom, kao i osobe s nedostatkom vitamina A te omega-3 i omega-6 masnih kiselina.
Kako ističe dr. Merita Lika Pranjić “bolest suhog oka nije ista kod svakog pacijenta — kod nekih nedostaje suzne tečnosti, a kod drugih suze prebrzo isparavaju. Zato je važno da se terapija ne bira nasumično, nego prema tačno utvrđenom tipu bolesti.”
Prije nego što posegnete za prvim kapima koje vam se nađu pri ruci, potrebno je utvrditi koji tip suhog oka imate. U nastavku objašnjavamo kako se razlikuju tipovi suhog oka i zašto je ta informacija presudna za uspješno liječenje.
Površinu oka stalno prekriva suzni film, tanak i složen zaštitni sloj koji ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja oka. Njegova osnovna funkcija je da štiti površinske ćelije oka, održava vlagu i omogućava jasan vid.
Suzni film sastoji se od tri međusobno povezana sloja:
Kontinuitet sva tri sloja važan je za održavanje zdravlja oka, jer su površinske stanice tada hidratizirane, a osmotska ravnoteža je održana.
Kod bolesti suhog oka dolazi do oštećenja suznog filma, što uzrokuje dehidraciju, oštećenje površinskih stanica i narušavanje osmotske ravnoteže, koje dovodi do njihova odumiranja.
U oftalmološkoj praksi razlikujemo tri osnovna tipa bolesti suhog oka. Razlikovanje oblika je ključno, jer se pristup liječenju u svakom slučaju razlikuje.
Tačan tip bolesti određuje vrstu terapije. Dok se kod hipoevaporativnog oblika koriste kapi koje nadoknađuju suze i vraćaju vlagu, kod hiperevaporativnog oblika cilj terapije je poboljšati funkciju Meibomovih žlijezda i obnoviti lipidni sloj. Bez pravilne dijagnoze, liječenje često ne daje željeni rezultat.
Simptomi bolesti suhog oka mogu biti blagi, ali i vrlo izraženi, zavisno od uzroka i težine poremećaja. Nekada se javljaju povremeno, a kod nekih osoba postaju hronični i značajno utiču na svakodnevni život.
Simptomi koji se mogu javiti samostalno ili udruženi sa tzv. suhim konjunktivitisom:
Dijagnozu postavlja oftalmolog nakon detaljnog razgovora s pacijentom i pregleda oka pomoću biomikroskopa (lampe s povećanjem koja omogućava pregled površine oka i kapaka). U ordinaciji se mogu uraditi i specifični testovi koji pokazuju da li je problem u količini ili stabilnosti suza.
Najčešće korišteni testovi:
Mjeri koliko suza proizvedu vaše oči u toku 5 minuta. Trakica filter papira postavlja se u donji kapak, a rezultat manji od 10 mm ukazuje na smanjenu proizvodnju suza.
Ovaj test provjerava stabilnost suznog filma. Na površinu oka nanosi se fluorescein (boja koja se vidi pod plavim svjetlom), a zatim se mjeri vrijeme nakon treptaja do pojave prvih “pukotina” u suzama. Vrijednosti kraće od približno 10 sekundi obično ukazuju na nestabilan suzni film.
Ovi testovi su jednostavni, bezbolni i traju svega nekoliko minuta, ali daju dragocjene informacije koje pomažu da se precizno odredi tip suhog oka i prilagodi terapija svakom pacijentu.
Liječenje bolesti suhog oka zavisi od uzroka i jačine simptoma. Kod blažih oblika cilj je ublažiti tegobe i poboljšati osjećaj ugode u oku, dok je kod hroničnih slučajeva potrebno dugoročno održavanje stabilnosti suznog filma i funkcije očne površine.
U mnogim slučajevima pravilna svakodnevna njega može značajno ublažiti simptome.
Neki od načina uključuju:
Umjetne suze su osnovna terapija kod većine oblika suhog oka. Njihova funkcija je da nadoknade vlažnost, obnove suzni film i smanje trenje između kapka i površine oka.
Osnovna ideja rješavanja bolesti suhog oka je ponovna uspostava cjelovitosti suznog filma i osiguravanje njegove zaštitne funkcije.
Umjetne suze povećavaju volumen suznog filma i stabiliziraju ga, a pridonose i osmotskoj ravnoteži. Time one predstavljaju najbolji način vraćanja zaštitne funkcije suznog filma.
Obzirom da je kod bolesti suhog oka stanjen vodeni sloj suznog filma, narušava se osmotska ravnoteža i dolazi do odumiranja stanica. Zato vještačke suze, osim što vraćaju cjelovitost suznog filma, pridonose i ponovnom uspostavljanju osmotske ravnoteže, što osigurava zaštitu površinskih stanica oka.
Pri izboru kapi važno je obratiti pažnju na nekoliko stvari:
Za noćnu njegu mogu se koristiti gelovi koji duže ostaju na površini oka i pružaju dugotrajniji osjećaj umirenja i ugode u okuRedovna primjena umjetnih suza ne samo da ublažava simptome, već i sprječava daljnje oštećenje epitela i smanjuje rizik od hronične iritacije.
Pravilna higijena kapaka ima ključnu ulogu u održavanju stabilnog suznog filma i zdravlja očiju. Na rubu kapaka nalaze se Meibomove žlijezde, koje proizvode lipidnu (masnu) komponentu suznog filma. Ovaj sloj sprječava prerano isparavanje suza. Kada su žlijezde začepljene ili ne rade pravilno, lipidni sloj slabi, a oči postaju suhe i nadražene.
Redovita higijena kapaka pomaže u sprječavanju disfunkcije ovih žlijezda:

Ove jednostavne navike mogu znatno poboljšati funkciju Meibomovih žlijezda, smanjiti isparavanje suza i ublažiti simptome suhog oka.
Bolest suhog oka danas je postala jedno od najčešćih oboljenja vida u savremenom svijetu. Iako se često čini kao prolazna tegoba, dugotrajna suhoća oka može dovesti do ozbiljnijih problema ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme.
Pravilna dijagnoza i izbor terapije — posebno prilagođene svakom pacijentu — ključ su uspješnog liječenja. Redovna upotreba umjetnih suza, održavanje higijene kapaka i kontrola uslova u okolini mogu značajno poboljšati osjećaj ugode u oku i spriječiti napredovanje bolesti.
Kako naglašava Prim. mr. sci. med. dr Merita Lika-Pranjić, “briga o zdravlju očiju ne zahtijeva mnogo – samo dosljednost i svijest o tome da su oči jednako osjetljive kao i svaki drugi organ.”
Ako osjećate suhoću, peckanje ili zamućen vid koji ne prolazi, ne odgađajte pregled kod oftalmologa. Rano prepoznavanje i pravilan tretman najbolja su zaštita vašeg vida i svakodnevnog komfora.
Bolest suhog oka je hronični poremećaj suznog filma kod kojeg oči ne proizvode dovoljno suza ili suze nemaju pravilan sastav da bi površina oka ostala zdrava i vlažna.
Najčešći simptomi su suhoća, peckanje, osjećaj pijeska u očima, crvenilo, zamagljen vid, umor očiju i pojačano suzenje.
Učestalost je povećana zbog dugotrajnog rada pred ekranima, boravka u klimatiziranim prostorima, zagađenog zraka, korištenja određenih lijekova i hormonalnih promjena.
Da. Razlikuju se hiposekrecijsko suho oko (nedostatak suza), evaporativno suho oko (pojačano isparavanje suza) i mješoviti oblik, koji je najčešći.
Dijagnozu postavlja oftalmolog kliničkim pregledom oka i testovima poput Schirmerovog testa i TBUT testa, koji procjenjuju količinu i stabilnost suza.
Liječenje se temelji na utvrđivanju tipa bolesti i uključuje vještačke suze bez konzervansa, pravilnu higijenu kapaka, prilagodbu životnih navika i, po potrebi, dodatnu terapiju.
“Dry Eye Syndrome”by American Academy of Ophthalmology
“Dry Eye” by National Eye Institute
“The Diagnosis and Treatment of Dry Eye”by European Journal of Ophthalmology
Pogledajte naš širok izbor klinički podržanih proizvoda.
Prijavom na newsletter slažete se s našom politikom privatnosti.
© 2025 Mojeoko. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice qStom.si
Design Starfinity